Poplave koje su najviše pogodile svijet - tri primjera

Voda i razaranje: neke od najrazornijih poplava u povijesti

Koliko vodeno prostranstvo može biti opasno? Ovisi, naravno, o kontekstu, ali svakako kada govorimo o rijekama koje izlaze iz svojih korita i brojnim odronima i odronima uzrokovanim tim nepogodama, malo je razloga za osjećaj sigurnosti. Prolomi oblaka mogu biti stvarna opasnost ako se kao takvi ne razmotre na vrijeme, a tijekom godina prikupili smo neke strašne primjere ovih prijetnji na globalnoj razini.

Dakle, pogledajmo neke od poplava koje su najviše poremetile svijet i kakve su bile njihove posljedice:

Kina, s prolomom oblaka s najvećim zabilježenim posljedicama

Kina je doživjela prilično jedinstven niz poplava, ali nijedna nikada neće nadmašiti onu iz 1931. Nacija je već vidjela iznimne snježne padaline tijekom zime, a sav nakupljeni snijeg se otopio kako je stiglo ljeto. Ovo je već bio težak scenarij, ali uz to su stigle i obilne kiše i čak sedam ciklona koje su pogodile razne gradove. Rijeke su se izlile, gradovi su završili pod vodom, a unatoč hitnim postupcima i intervencijama spasilačkih timova tisuće ljudi umrlo je od nadolaska vala. Uz 3.7 milijuna raseljenih ljudi, mnogi su umrli od gladi i bolesti koje je produžila tragedija.

U Americi je njegov najveći adut u to vrijeme također bila golema šteta

Svatko je barem u velikoj mjeri upoznat s prisutnošću rijeke Mississippi u američkoj kulturi. To je simbol koji se pojavljuje u filmovima, pričama, pjesmama i još mnogo toga. Ipak, ovo ogromno vodeno prostranstvo također može donijeti poprilične probleme ako se ne kontrolira ispravno. U proljeće 1927. padala je takva neprekidna i jaka kiša da se rijeka izlila. Šteta je bila nevjerojatno velika, sa 16 milijuna hektara pokrivenih vodom, zbog čega su neka područja postala prava jezera. Živote je izgubilo 250 ljudi, a najmanje milijun evakuirano je iz svojih domova, potpuno ih izgubivši.

Italija je u svijetu zapamćena po kulturološkoj šteti proloma oblaka.

U ovom slučaju moramo se prisjetiti rijeke Arno, koja je 1966. pogodila samu Italiju. Vodostaj je bio toliko visok da je jasno pokazivalo što bi mogla biti hidrogeološka opasnost. Blato je prodrlo u Firencu i druge gradove, s ogromnim kulturnim štetama. Nacionalna knjižnica pronalazi svoje milijune knjiga potopljene. 1,500 radova je oštećeno i trebat će mnogo godina da se obnove. Međutim, ovaj scenarij je i demonstracija kako narod može pohitati u pomoć građanima. Mnogi su doista bili dragovoljci koji su riskirali svoje živote kako bi vratili imovinu od važnog povijesnog i umjetničkog značaja.

Također bi željeli